Autorske knjige
Fotografija na naslovnici: Katja Kircher
Ilustracije u priručniku: Ivan Katalinić
Mindoljević Drakulić, A. (2017). Živjeti sa zloćudnom bolešću – kreativni kurikul za roditelje, učenike i nastavnike. MEP, MijelomCRO & Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu FF Press.
Iz recenzija:
“…Zloćudna je bolest izvor golemog stresa za sve članove obitelji, a posebice za osjetljivu populaciju kao što su djeca. U procesu suočavanja sa zloćudnom bolešću puno je neodgovorenih pitanja. Ovaj će priručnik zasigurno odgovoriti na mnoga od njih.
Djelo je pisano pregledno, jasno i stručno, prilagođeno je i djeci i odraslima. U rukopis je utkano puno znanja i iskustva koje autorica iznosi u teorijskom dijelu, u uputama za djecu i u razrađenim radionicama. Priručnik će djeci i mladima, na njima razumljiv način, ponuditi niz odgovora na neizgovorena pitanja, mogućnost prepoznavanja, razumijevanja i prorade teških emocija, kao i suočavanja s gubitkom…” – Doc. dr. sc. Anamarija Bogović, klinička psihologinja, psihoterapeut
„…Rukopis je pristupačan i sistematično obrađen te je od velike pomoći i samopomoći roditeljima, nastavnicima te djeci i adolescentima u teškim životnim trenucima. Autorica je čitateljima svih dobnih skupina, a posebice mladima i njihovim nastavnicima, uz pomoć kreativnih radioničkih alata omogućila aktiviranje i razvijanje iskrenih osjećaja važnih za ljudsko zdravlje i ponašanje u domu, razredu ili školi. Posebna je vrijednost djela autoričin psihologijski pristup uz neospornu obrazovno-iskustvenu kvalitetu…“ – Slobodanka Keleuva, dr. med., spec. hitne medicine
“…Poseban je prinos ovog priručnika što autorica prepoznaje važnost socijalnog okružja, odnosno bitne uloge škole za razvoj i emocionalnu stabilnost tugujuće djece. Poznavajući razvojne psihološke aspekte, autorica u svojem tekstu uz stručni pristup nudi korisne intervencije i smjernice za edukaciju roditelja i nastavnika te naglašava promjenu dosadašnje paradigme o temama tugovanja i smrti u školama. Pritom čitateljima jasno poručuje: „Učenje o objema veoma realnim komponentama života, o njegovu početku i njegovu kraju čini se jednako važnim za emocionalnu pismenost djece i mladih u školama.“ Stoga će ovaj tekst roditelji i nastavnici sigurno pažljivo čitati, a djeca i mladi će unatoč svojim strahovima i patnjama koje im donosi odrastanje i život biti ohrabreni u novim spoznajama iz autoričina rukopisa….“ – Prim. dr. sc. Mara Tripković, spec. psihijatar, supspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije
Autorica i nakladnik zahvaljuju fotografu Nicolinu Sapiju na ustupanju ideje za naslovnicu knjige.
Mindoljević Drakulić, A. (2016). Školska fobija. Zagreb: Medicinska naklada i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu FF Press
„…Ovim djelom autorica je podijelila s nama svoje stručno psihologijsko i psihoterapijsko znanje i iskustvo u radu s pacijentima koji su imali problema u rješavanju svojih anksioznih stanja. Upravo to znanje i iskustvo daje posebnu važnost i vrijednost ovoj knjizi. Stoga će knjiga „Školska fobija“ biti od koristi svim terapeutima u radu s djecom i adolescentima, ali i s odraslima koji boluju od anksioznih, odnosno fobičnih stanja…“
(iz recenzije dr. Dalibora Zupca)
“…Knjiga „Školska fobija” predstavlja novinu u hrvatskoj psihologijskoj literaturi. Djelo će uvelike olakšati život roditeljima koji će iznaći najbolji način kako pristupiti svojem djetetu i kako mu olakšati patnju, ali i stručnjacima koji se u svakodnevnom radu susreću s djecom koja imaju školsku fobiju…“
(iz recenzije dr. Lovorke Brajković)
„…Knjiga se sastoji od četiri poglavlja. Metodički i konceptualno osmišljena su tako da se fobije ekspliciraju od mitskih prikaza i opisa povijesnih izvora do suvremenih gledišta i prijedloga različitih tretmana. Budući da se priroda fobija i intervencije danas razumiju prije svega u okviru integrativnih modela, u knjizi je glavna tema obrađena dvojako: na psihoanalitički i bihejvioralni način.
U prvom poglavlju prikazane su različite klasifikacije fobija. Drugo poglavlje oslanja se na kompleksnu diferencijalnu dijagnostiku školske fobije te se dotiče obilježja, razvoja i tijeka pretjeranog straha od škole. Specifična obiteljska psihodinamika djeteta sa školskom fobijom opisana je u trećem poglavlju knjige, a u četvrtome su prikazane konkretne intervencije i načini pomoći korisni za nastavnike, roditelje i psihoterapeute…“
(iz autoričinog predgovora)
Mindoljević Drakulić, A. (2015). Majka, žena i majčinstvo. Zagreb: Medicinska naklada i Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Iz autoričinog predgovora: “Središnje mjesto u galeriji likova u ovoj knjizi zauzima – majka. Majka je omiljeni objekt proučavanja psihoanalitičara, prvi željeni prototip koji se oponaša, gotovo anđeoski idealna figura zavjetovana skladu, nježnosti, ljubavi i ljepoti. No, majka je i iluzija idealnog, tragičan, marginalizirani i podcjenjivani lik pomračenoga sjaja povezan s patnjom, propadanjem, žrtvovanjem i mazohizmom.
Knjiga sadržava 10 poglavlja. U prvom i drugom poglavlju ove knjige iz psihopovijesne se perspektive govori o paleolitičkoj i neolitičkoj kulturi matrijarhata te o detronizaciji i maskulinizaciji tzv. Velike Majke. Mitski i bajkoviti prikazi majki sadržani su u trećem poglavlju, s posebnim osvrtom na odnos Perzefone i Demetre kao i na neke staroslavenske legende o zlim (po)majkama. U četvrtom se poglavlju daje osvrt na patrijarhalno i narcističko antičko društvo koje je pridonijelo socijalnoj frustriranosti majki i njihovu osjećaju disfunkcionalnosti, što je dalo zamaha sve izraženijoj mizoginiji. Vrhunac mizoginije i sotonizacija biološkog majčinstva srednjeg vijeka opisana je u petom poglavlju. U šestom je poglavlju dan prikaz čedne, subordinirane i poslušne viktorijanske majke zapadnoga svijeta. Sedmo se poglavlje bavi Bowlbyjevom teorijom privrženosti i maternalnom deprivacijom. U osmom se poglavlju razmatra pojam Winnicottove dovoljno dobre majke, a u devetom poglavlju daje se prikaz teorije objektnih odnosa Melanie Klein. Na kraju knjige, u desetom poglavlju, majčinstvo se prikazuje kao kompleksna društvena kategorija, izrasla iz različitih suvremenih diskursa 21. stoljeća.
U knjizi se razmatraju sve faze majčinstva, od ženine želje/potrebe da postane majka, faza maštanja o djetetu tijekom trudnoće, prolaska kroz biološko a kasnije i psihološko rođenje djeteta do odnosa majka – dijete gledanog kroz tzv. transgeneracijski prijenos emocija. U knjizi se opisuje da se rana interakcija majka – dijete kao i kvaliteta majčina njege ugrađuje u razvojni put djeteta te ga osposobljava i za njegovo buduće roditeljstvo. Drugim riječima, kvaliteta majčinstva i ranog dijadnog odnosa određuje psihičku stabilnost osobe te se iskustvo njege u budućnosti prenosi kroz generacije. Na taj su način u knjizi ponuđene različite psihološko-emocionalne dimenzije majčinstva i djetinjstva koje se jasno prepoznaju kao neodvojive kategorije, a fenomen kvalitetnog i dovoljno dobrog majčinstva povezuje se s temeljima čovjekovog psihičkoga zdravlja…”
Fotografija naslovnice: Kevin Tachman (instalacija kipara Antonyja Gormleya “Horizont događaja”)
Mindoljević Drakulić, A. (2013). Suicid: fenomenologija i psihodinamika. Zagreb: Medicinska naklada.
Iz recenzije prof. dr. sc. Mire Jakovljevića te iz autoričinog predgovora: Sveučilišni priručnik „Suicid: fenomenologija i psihodinamika“ podijeljen je na 2 dijela. U prvom dijelu koji se sastoji od 9 poglavlja objašnjava se fenomenologija samoubojstava, a u drugom dijelu idućih je šest poglavlja u kojima se prikazuje psihodinamika suicida putem psihodramske psihoterapije s prikazima slučajeva.
U prvom dijelu autorica na sustavan način objašnjava definicije i terminologiju suicida, i to od antičkog vremena, preko prvih enciklopedijskih zapisa iz 18. stoljeća do danas. Drugo se poglavlje prirodno naslanja na prvo te se nakon definiranja pojma suicida, opisuje bogatstvo povijesnih aspekata ove kontroverzne teme. U trećem poglavlju autorica spaja fenomenologiju suicida s umjetnošću te putem najupečatljivijih vizualnih i pisanih reprezentacija suicida zapadne kulture taj fenomen povezuje s veoma važnom obranom: sublimacijom. Četvrto poglavlje obiluje značajnim teorijskim postavkama fenomena suicida prikazanima na detaljan način putem filozofske, sociološke, psihoanalitičke, kognitivne, antropološke i neurobiokemijske paradigme, čime autorica upućuje na važnost multidisciplinarnog pristupa. Peto poglavlje daje osvrt na glavne psihijatrijske poremećaje koji se vezuju uz suicidalnost, s naglaskom na rastući problem komorbiditeta. U šestom poglavlju dane su prve povijesne procjene bilježenja suicida za koju su bili zaslužni rijetki demografi kasne renesanse, ali i recentni podaci vezani uz učestalost suicida u suvremenom svijetu i u nas. U sedmom poglavlju predstavljene su različite metode, najčešće inventari ličnosti kojim se rizik suicidalnosti pokušavao kvantificirati, objektivizirati i prognostički vrednovati. Osmo poglavlje govori o prevenciji suicidalnosti, a deveto poglavlje čitatelje uvodi u različite psihoterapijske spoznaje liječenja fenomena suicidalnosti, što je dobar uvod u drugi dio knjige u kojoj se bez zadrške govori o psihodinamici suicida.
U drugom dijelu knjige riječ je o psihodrami, njezinom nastanku te autorica podrobno opisuje analize slučajeva psihodramskih psihoterapijskih grupa. Šest analiza koje su temeljito objašnjene, svakom čitatelju daju mogućnost preispitivanja i svojih stanja kao i učenja izražavanja i ovladavanja emocionalnom ekspresijom putem razumijevanja različitih vlastitih uloga, a posebice uloge potencijalnog suicidanta.
Djelo se čita u kontekstu multidisciplinarnog sustava psihologije, filozofije, sociologije, umjetnosti, medicine i srodnih struka te predstavlja kreativni laboratorij za scensko istraživanje suicida, straha od smrti i čovjekove stalne težnje za ostvarivanjem optimalnog životnoga zadovoljstva.
Mindoljević Drakulić, A. (2007). Mali rječnik psihodrame. Zagreb: Hrvatsko psihodramsko društvo.
„Mali rječnik psihodrame“ jedinstveni je doprinos psihologijskoj i psihoterapijskoj struci u Hrvatskoj. Od početaka psihodramskog rada u svijetu i u nas, još nitko nije sistematizirao pojmove iz područja scenske psihoterapije. Postoji samo nekoliko internetskih psihodramskih glosara na engleskom jeziku koji broje tek tridesetak osnovnih termina.
Ovaj mali priručnik nudi oko 150 novih, suvremenih i terminološki potpuno obrađenih pojmova iz psihodrame, ali i neke vezne termine drugih psihoterapijskih pravaca proizašlih iz scenske psihoterapije, psihoanalize i grupne psihoterapije.
Zato se preporučuje kao koristan prilog obveznoj psihoterapijskoj literaturi, ali i kao zanimljiv dodatak u izučavanju ove po svemu specifične leksikografije što psihodrama svakako nudi.”
U pripremi
Mindoljević Drakulić, A. Suvremena psihologija odgoja i obrazovanja – psihoanalitički pristup. Medicinska naklada i FF Press